Povijest DVD-a Trešnjevka
Dobrovoljno vatrogasno društvo Trešnjevka je posve sigurno najdugovječnija trešnjevačka udruga čiji korijeni sežu u 1930. godinu, kada je društvo osnovano. Pogledajmo detaljnije njegovu povijest, ali i sadašnji trenutak te udruge koja je vjerno pratila sve promjene života na Trešnjevci!
Prve ideje o osnivanju društva pojavile su se već 1926. godine, kada je na Trešnjevci bilo tek oko 1500 kuća. U centru grada nalazila se „Stalna vatrogasna straža“ koja je štitila središte grada od požara, no Trešnjevka je tad još bila daleka periferija, slabo cestovno povezana s centrom, i svaki požar mogao je biti koban za kuće i ljude. No, sastanak inicijativnog odbora održan je ipak tek 27. 1. 1930. u Pučkome domu na Selskoj cesti, a sazvao ga je Milan Sorman, kao njegov predsjednik. Osnivačka skupština održana je već 1. 2. 1930., ponovo u Pučkome domu, uz prisustvo 200-tinjak građana.
Dana 4. 5. 1930. održana je i prva redovita godišnja skupština na kojoj se odlučivalo o radu društva, a kao izvori financiranja navode se članovi društva, koji su plaćali članarine, te sponzori, kojih nije manjkalo. Osim toga, društvo je organiziralo i razne zabave. Na jednoj od njih, 1. 3. 1930., u posjet je stigao i tadašnji gradonačelnik Stjepan Srkulj, a prikupljena sredstva bila su namijenjena za nabavu osnovne opreme: 26 odijela, 2 kompleta opasača, 2 kacige, 2 zviždaljke i jedne torbe. Kao pomoć društvu došla je i odluka da se u slučaju požara mobiliziraju konji građana koji su živjeli u blizini sjedišta društva.
Tijekom 1930. godine društvo pristupa u Zagrebačku vatrogasnu župu te Vatrogasnu zajednicu. Održavaju se predavanja i tečajevi, i to ne samo o tehnikama gašenja požara, već i o drugim temama poput tečaja krojenja, šivanja i vezenja.
Prvo gašenje požara bilo je 22. 3. 1930., kada je gorjela kuća u jednoj od trešnjevačkih uličica, a 5. 4. 1930. članovi društva pomagali su pri gašenju velikog požara na Glavnom kolodvoru. Iste godine društvo dobiva i službenog liječnika i službenog svećenika. Dana 4. 5. 1930., na dan zaštitnika vatrogasaca, Sv. Florijana, održana je svečana misa u crkvi Sv. Blaža Križevčanina.
1931. godine društvo uvodi permanentnu stražu uz prisustvo jednog rojnika i dva člana društva, društvu je dodijeljeno vozilo Magirus radi mogućnosti bržih intervencija, a određeno je da trubač posebnim znakom oglašava požar kada bude primijećen. Društvo i nadalje organizira zabave, za Nikolinje i Silvestrovo. Sljedeće godine, 1932., u trgovinama i gostionicama postavljene su table sa znakovima sirene u slučaju požara, a sirena je postavljena na zgradi Gradske općine na Ozaljskoj ulici (između ostaloga, najavljivala je i podne). 24. 3. 1932. desio se veliki požar na Dolcu, u kući ljekarne Bartolić, a članovi društva su specijalno pohvaljeni za svoj angažman pri gašenju.
1933. godine društvo je naručilo izradu službene zastave koja je te godine i posvećena, a kupljeno je i 10 primjeraka zbirke pjesama samoborskog pjesnika i vatrogasca Bogumila Tonija.
14.10.1933. društvo preuzima spremište materijala i društvene prostorije u kući pored Pučkog doma, na adresi Selska 116, gdje se društvo nalazi i danas. Iste godine dobivaju i prvi automobil, a 1934. i telefon, što olakšava dojave. Te godine gašeni su požari na adresama Trsatska 12, Sokolgradska 42 te Grobnička 20.
1936. godine članovi društva gasili su požare u Zadarskoj 25, Selskoj 169, Dubovačkoj 44, Bosiljevskoj 40, Hreljiskoj 34, Grobničkoj 7 te Gvozdanskoj 4.
1937. godine dolazi do nesuglasica sa Stalnom vatrogasnom stražom koja ne omogućava izobrazbu s novim uređajima i članove društva rijetko poziva na intervencije.
15.08.1937. otkrivena je u današnjem Prilazu Đure Deželića bista oca hrvatskog vatrogastva Đure Deželića (1838.–1907.). Skupu je prisustvovalo 17 000 hrvatskih vatrogasaca, a među njima i članovi društva. Iste godine dolazi do prekida odnosa hrvatskog vatrogastva s Jugoslavenskim vatrogasnim savezom i donosi se „Rezolucija hrvatskih vatrogasaca“, kojom se hrvatski vatrogasci protive osporavanju samostalnosti Vatrogasne zajednice Savske banovine.
1939. godine povlače se dugogodišnji predsjednik Vlado Andrašević te zapovjednik Franjo Kumer, a 1940. rade se planovi za izgradnju vlastitog vatrogasnog doma koji, nažalost, sve do danas nije sagrađen.
Tijekom Drugog svjetskog rata vatrogasci su bili dio Civilne zaštite, uz stalna dežurstva, a povjerenik Civilne zaštite preuzeo je mjesto zapovjednika.
31.01.1946. održana je godišnja skupština revitaliziranog društva, tada zvanog DVD Zagreb-Trešnjevka. Godine 1947. društvo je brojalo 42 člana. 5. 9. 1948. održava se velika javna vježba na kući u Okićkoj ulici, a 1950. je na natjecanju Zagrebačkog podsaveza društvo zauzelo drugo mjesto. 1951. članovi društva drže dežurstva u Malom kazalištu (današnje Dramsko kazalište Gavella). 27. 11. 1952. društvo se ponovo vratilo u svoje prostorije u Selskoj 116, a 4. 7. 1954. održana je vježba u Kranjčevićevoj ulici.
05.12.1957. članovi društva sudjelovali su u vjerojatno najvećoj intervenciji tijekom postojanja društva, kada su se na željezničkoj pruzi pored Savske ceste sudarili vlakovi, zapalio se benzin i trebalo je hitno evakuirati okolno stanovništvo i gasiti požar.
Tijekom 60-ih godina članovi društva nisu pozivani na gašenja požara, već su angažirani kao pomoć za crpljenje vode, čišćenje i stražarenje kod požarišta. Osobitu je ulogu društvo imalo tijekom velike poplave Save u jesen 1964., kada su članovi požrtvovno pomagali stanovnicima Trešnjevke koje je ugrozila izlivena Sava.
1972. godine društvo dobiva novi kombi, a 1985. ponovno novo vozilo, kombi TAM.
DVD Trešnjevka je i danas jedina vatrogasna udruga Stare Trešnjevke s glavnim zadacima na polju edukacije građanstva (posebno djece školskog uzrasta s kojima sudjeluju na natjecanjima svih rangova), pomoći profesionalnim jedinicama kod osiguravanja i čišćenja požarišta te preuzimanja manjih intervencija poput crpljenja vode, spašavanja s visine i slično. Društvo se bavi i preventivnim aktivnostima, stručnim usavršavanjem, uređenjem doma i održavanjem opreme te, vrlo bitno u modernim vremenima, obnovom članstva, što nije lak zadatak s obzirom na to da se radi o volonterskim aktivnostima pri kojima članovi obavljaju svoje dužnosti u svoje slobodno vrijeme, motivirani isključivo svojom ljubavlju prema tom zanatu i brigom za čuvanje ljudi i imovine od vatrene opasnosti.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Trešnjevka je stručna, neprofitna i nestranačka humanitarna udruga posvećena zaštiti i spašavanju ljudi, životinja, imovine i okoliša.
